Reo Hāmoa

Nō Wikipedia Māori
(Redirected from Reo Hamoa)

Ko te reo Hāmoa (le gagana Sāmoa) te reo māori o Hāmoa, o Hāmoa Amerika hoki. 510 mano ngā kaikōrero māori. He reo Poronīhia te reo Hāmoa.

Kīanga
Tālofa Kia ora
ʻO ā mai ʻoe? Kei te pēhea koe?
Manuia Kei te pai
Io(e) Āe
Lēai Kāo
Faʻamolemole Tēnā koa
Faʻafetai Ngā mihi
Tōfā Haere rā.
E noho rā.

Pūnaha tātaki kupu[takatā | takatā pūtake]

18 ngā reta o te arapū Hāmoa. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki Te Arapū Oromotu Tāwāhi.

Arapū
Reta A E I O U F G L M N P S T V H K R ʻ
Oro /a/ /e/ /i/ /o/ /u/ /f/ /ŋ/ /l/ /m/ /n/ /p/ /s/ /t/ /v/ /h/ /k/ /ɹ/ /ʔ/

Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.

Oromotu[takatā | takatā pūtake]

E rua ngā momo kōrero: Ko te ōkawa me te ōpaki. Mehemea ōpaki, ka whakahuatia te /t/ hei [k], ā, ka whakahuatia te /n/ hei [ŋ].

Anei te āhua ōkawa mō te “E noho ana au i Hāmoa.”

ʻOu te nofo i Sāmoa.

Anei te āhua ōpaki.

ʻOu ke gofo i Sāmoa.

Orokati ōkawa
Ngutu Niho Takamuri Korokoro
Whakamutu p t k ʔ
Iho m n ŋ
Tiotio f v s h
Tata ɹ
Tata kōtaha l
Orokati ōpaki
Ngutu Niho Takamuri Korokoro
Whakamutu p k ʔ
Iho m ŋ
Tiotio f v s h
Tata ɹ
Tata kōtaha l
Oropuare
Takamua Takamuri
Tata i iː u uː
Waenga e eː o oː
Tuwhera a aː

Wetereo[takatā | takatā pūtake]

Tūkapi
Takitahi Takirua Takitini
Whānui Mō mua Whānui Mō mua Whānui Mō mua
Kiritūnei Kauawhi tāʻua tātou
Kaupare aʻu ʻou māʻua mātou
Kiritūnā ʻoe ʻe ʻoulua ʻoutou tou
Kiritūrā ia (na) lāʻua lātou
Hokinga (ai) (ai) (ai)
  • Ka tāpirihia te “ʻo” ki mua o te “ia”, mehemea he tohukore te kīanga.
Tūkapi riro
Pū tautuhi Pūnoa
Takitahi Takitini Takitahi Takitini
Whānui “A” la a sa ni a
“O” lo o so ni o
Kiritūnei takitahi “A” laʻu aʻu saʻu ni aʻu
“O” loʻu oʻu soʻu ni oʻu
Kiritūnā takitahi “A” lau au sau ni au
“O” lou ou sou ni ou
Kiritūrā takitahi “A” lana ana sana ni ana
“O” lona ona sona ni ona
Pūtohu
Takitahi Takitini
Pū tautuhi le
Pūnoa se ni
Tūwāhi
Mea Wāhi Hātepe
Tūkapi Tūkē
Takitahi Whānui Kite
Tū nei lenei, lea ʻinei ʻī nei faʻapēnei
Tū nā lenā, lele ʻinā ʻō faʻapēnā
Tū rā lelā, lale faʻapēlā
  • Ka kīia ngā tūwāhi mō ngā mea ki muri i te tūingoa (kāore i mua).
Tūwāhi
luga runga
lalo raro
totonu roto
fafo waho
luma mua
tua muri
tafatafa te taha
le vā waenga
Pūhono
i i, kei Ka panoni ki te “ia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “iate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
ʻi ki Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
mai mai i Ka whakamahia ki te “ia” mō ngā ingoa. Ka whakamahia ki te “iate” mō ngā tūkapi.
a, o a, o
ma me
mo mā, mō
peī pērā me
talu mai mai anō i
vaganā kua toe te
Whakarerekē mō mua
fia hia
toe anō, tonu
vave wawe
Whakarerekē mō muri
mai mai
atu atu
aʻe ake
ifo iho
ane e whai ana i
ʻātoa(toa) katoa
uma
pea tonu
foʻi hoki
lava rawa

Ko te “faʻa-” te kūmua pūtake.

Kūmuri
-(in)a -tia
-ga -tanga
Tūpātai
ā aha
ai wai
fea hea
anafea inahea
āfea āhea
lefea tēhea
faʻapēfea pēhea
fia hia
ʻaiseā he aha ai
Wāmahi
na i, kua
i
e kei te, e Ko te “te” te āhua mō ngā tūkapi mō mua. Ka makaia te tūkapi ki mua (kāore ki muri).
ʻoloʻo e (hei motukore)
ʻoleʻā ka
ʻua kua
ʻia kia
seʻi me
Whakakore
kāore, kore, ehara Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
leʻi kāore anō
lēai kāore (he)
lē iai
ʻaua kaua
Ētahi atu kīanga
pe rānei
ʻae engari
e ui lava ahakoa
ʻauā nō te mea
ʻina ina
ʻona i te mea
ʻā(fai) mehemea
aʻo kei … ana
masalo tērā pea
seia oʻo i tae noa ki
tusa ma e ai ki