Ko te reo Tonga (e lea faka-Tongá) te reo māori o Tonga. 187 mano ngā kaikōrero māori. He reo Poronīhia te reo Tonga.
Kīanga
| Mālō e lelei |
Kia ora |
| Fēfē hake? |
Kei te pēhea koe? |
| Sai pē |
Kei te pai |
| ʻIo |
Āe |
| ʻIkai |
Kāo |
| Fakamolemole |
Mō taku hē |
| Kātaki |
Tēnā koa |
| Mālō |
Ngā mihi |
| ʻAlu ā, ē. |
Haere rā. |
| Nofo ā, ē. |
E noho rā. |
17 ngā reta o te arapū Tonga. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki Te Arapū Oromotu Tāwāhi.
Arapū
| Reta |
A |
E |
F |
H |
I |
K |
L |
M |
N |
NG |
O |
P |
S |
T |
U |
V |
ʻ |
| Oro |
/a/ |
/e/ |
/f/ |
/h/ |
/i/ |
/k/ |
/l/ |
/m/ |
/n/ |
/ŋ/ |
/o/ |
/p/ |
/s/ |
/t/ |
/u/ |
/v/ |
/ʔ/ |
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
Ka taea te nuku te hā o te kupu ki te whakamutunga. Ka tuhia te <´> ki te oropuare. Hei tauira, <Tongá>
Orokati
|
Ngutu |
Niho |
Takamuri |
Korokoro |
| Whakamutu |
p |
t |
k |
ʔ |
| Iho |
m |
n |
ŋ |
|
| Tiotio |
f v |
s |
|
h |
| Tata |
|
l |
|
|
Oropuare
|
Takamua |
Takamuri |
| Tata |
i iː |
u uː |
| Waenga |
e eː |
o oː |
| Tuwhera |
a aː |
Tūkapi
|
Takitahi |
Takirua |
Takitini |
| Kiritūnei |
Kauawhi |
|
kitaua |
kitautolu |
| Kaupare |
au |
kimaua |
kimautolu |
| Kiritūnā |
koe |
kimoua |
kimoutolu |
| Kiritūrā |
ia |
kinaua |
kinautolu |
| Hokinga |
(ai) |
Tūkapi riro
|
Whānui |
Kaupapa |
Whaioranga |
| Pū tautuhi |
Pūnoa |
| Māori |
Aroha |
Māori |
Aroha |
| Kiritūnei |
Kauawhi |
Takirua |
“A” |
heʻeta |
siʻeta |
haʻata |
siʻata |
ʻataua |
maʻataua |
| “O” |
hota |
siʻota |
hata |
ʻotaua |
moʻotaua |
| Takitini |
“A” |
heʻetau |
siʻetau |
haʻatau |
siʻatau |
ʻatautolu |
maʻatautolu |
| “O” |
hotau |
siʻotau |
hatau |
ʻotautolu |
moʻotautolu |
| Kaupare |
Takitahi |
“A” |
heʻeku |
siʻeku |
haʻaku |
siʻaku |
(ʻa)ʻaku |
maʻaku |
| “O” |
hoku |
siʻoku |
haku |
(ʻo)ʻoku |
moʻoku |
| Takirua |
“A” |
heʻema |
siʻema |
haʻama |
siʻama |
ʻamaua |
maʻamaua |
| “O” |
homa |
siʻoma |
hama |
ʻomaua |
moʻomaua |
| Takitini |
“A” |
heʻemau |
siʻemau |
haʻamau |
siʻamau |
ʻamautolu |
maʻamautolu |
| “O” |
homau |
siʻomau |
hamau |
ʻomautolu |
moʻomautolu |
| Kiritūnā |
Takitahi |
“A” |
hoʻo |
siʻo |
haʻo |
siʻao |
(ʻa)ʻau |
maʻau |
| “O” |
ho |
hao |
(ʻo)ʻou |
moʻou |
| Takirua |
“A” |
hoʻomo |
siʻomo |
haʻamo |
siʻamo |
ʻamoua |
maʻamoua |
| “O” |
homo |
hamo |
ʻomoua |
moʻomoua |
| Takitini |
“A” |
hoʻomou |
siʻomou |
haʻamou |
siʻamou |
ʻamoutolu |
maʻamoutolu |
| “O” |
homou |
hamou |
ʻomoutolu |
moʻomoutolu |
| Kiritūrā |
Takitahi |
“A” |
heʻene |
siʻene |
haʻane |
siʻane |
(ʻa)ʻana |
maʻana |
| “O” |
hono |
siʻono |
hano |
siʻano |
(ʻo)ʻona |
moʻona |
| Takirua |
“A” |
heʻena |
siʻena |
haʻana |
siʻana |
ʻanaua |
maʻanaua |
| “O” |
hona |
siʻona |
hana |
ʻonaua |
moʻonaua |
| Takitini |
“A” |
heʻenau |
siʻenau |
haʻanau |
siʻanau |
ʻanautolu |
maʻanautolu |
| “O” |
honau |
siʻonau |
hanau |
ʻonautolu |
moʻonautolu |
- Ka mukua te “he-” ki te kore te “i”, te “ki”, te “mei”, te “ʻe” rānei i mua.
Pūtohu
| Pū tautuhi |
e |
| Pūnoa |
ha |
- Ka taea te whakamahi te “e” mō ētahi atu mea anō hoki.
- I te wā, ka whakamahia ai te “e” hei pū tautuhi noa, ka whakaroa te oropuare whakamutunga o te kīanga tūingoa.
- Ka panoni te “e” ki te “he” i muri i ngā kupu: Ko te “ʻi”, te “ki”, te “mei”, me te “ʻe”.
- Ka taea te tāpiri te “ngaahi” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
Tūwāhi
|
Mea |
Wāhi |
Hātepe |
| Tūkapi |
Tūāhua |
| Whānui |
ē |
hē |
|
pehe |
| Tū nei |
eni |
heni |
-ni |
|
| Tū rā |
ena |
hena |
-na |
|
- Ka taea te tū mokemoke anake e ngā tūwāhi mō ngā mea. Kia kīia te “tēnei mea”, me kī te “e meʻá-ni”.
Tūwāhi
| ʻolunga |
runga |
| lalo |
raro |
| loto |
roto |
| tuʻa |
waho |
| muʻa |
mua |
| mui |
muri |
| he vahaʻa |
waenga |
Pūhono
| ʻi |
i, kei |
Ka taea te muku i mua i te pū tautuhi. Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi. |
| ki |
ki |
Ka panoni ki te “kia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “kiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi. |
| mei |
mai i, nā, nō |
Ka panoni ki te “meia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “meiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi. |
| ʻa, ʻo |
a, o |
|
| maʻa |
mā, mō |
|
| mo |
me |
|
| ʻaki |
e whakamahi ana i |
|
| kimuʻa |
i mua i |
|
| kimui |
i muri i |
|
| kaeʻoua |
tae noa ki |
|
Whakarerekē mō mua
| fie |
hia |
| meimei |
tata |
| kei |
tonu |
| toe |
anō |
Whakarerekē mō muri
| pē |
noa |
| lahi |
nui |
| mai |
mai |
| atu |
atu |
| ange |
e whai ana i |
| hake |
ake |
| hifo |
iho |
| ʻaupito |
rawa |
| kotoa |
katoa |
| foki |
hoki |
Ko te “faka-” te kūmua pūtake.
Ko te “-(ʻa)nga” te “-tanga”.
Tūpātai
| hā |
aha |
| hai |
wai |
| fē |
hea |
| ʻanefē |
inahea |
| āhea |
| fēfē |
pēhea |
| fiha |
hia |
Wāmahi
| Whānui |
Kiritūnei |
Kiritūnā |
Kiritūrā |
|
| Kauawhi |
Kaupare |
| Takirua |
Takitini |
Takitahi |
Takirua |
Takitini |
Takitahi |
Takirua |
Takitini |
Takitahi |
Takirua |
Takitini |
| naʻe |
naʻá-ta |
naʻa-tau |
naʻá-ku |
naʻá-ma |
naʻa-mau |
naʻá-ke |
naʻá-mo |
naʻa-mou |
naʻá-ne |
naʻá-na |
naʻa-nau |
i |
| ʻoku |
ʻokú-ta |
ʻoku-tau |
ʻoku-ou |
ʻokú-ma |
ʻoku-mau |
ʻokú-ke |
ʻokú-mo |
ʻoku-mou |
ʻokú-ne |
ʻokú-na |
ʻoku-nau |
kei te |
| ʻe |
te-ta |
te-tau |
te-u |
te-ma |
te-mau |
te-ke |
te-mo |
te-mou |
te-ne |
te-na |
te-nau |
e, ka |
| kuo |
kuó-ta |
kuo-tau |
kuó-u |
kuó-ma |
kuo-mau |
kuó-ke |
kuó-mo |
kuo-mou |
kuó-ne |
kuó-na |
kuo-nau |
kua |
| ke |
ke-ta |
ke-tau |
ke-u |
ke-ma |
ke-mau |
ke-ke |
ke-mo |
ke-mou |
ke-ne |
ke-na |
ke-nau |
kia |
Whakakore
| ʻikai ke |
kāore |
Ka makaia i muri i te punga wāmahi. |
| taʻe |
ehara, kore |
Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai. |
| ʻoua |
kaua |
Ka makaia i te tīmatanga o te rerenga kōrero. Ka whakamahia te punga wāmahi o “ʻe” i muri. |
Ētahi atu kīanga
| ʻo |
ā |
| pea |
| pe |
rānei |
| ka(ekehe) |
engari |
| neongo |
ahakoa |
| koeʻuhi |
nō te mea |
| kapau |
mehemea, ina |
| mahalo |
tērā pea |