User:KevRobbAU/sandbox

Nō Wikipedia Māori
Tiriti Kuini (Queen Street), Barraba
Te wāhi o Barraba i Ahitereiria
Anthochaera phrygia (Regent Honeyeater)

Barraba he tāone iti i Niu Haute Wēra, Ahitereiria. Kei roto Barraba i te rohe Ingarangi Hōu. Kei roto Barraba i te rohe o Te Kaunihera Ā-Rohe o Tamworth (i te reo Pākehā: Tamworth Regional Council). Kei roto te tāone iti i Te Rohe Whai Tikanga mō Ngā Manu o Bundarra me Barraba (i te reo Pākehā: Bundarra-Barraba Important Bird Area), e tiaki ana taua i te nōhanga o te manu whakamōrea Anthochaera phrygia (i te reo Pākehā: Regent Honeyeater).

Barraba e 477 kiromita ki te tapatapātiu mai i Poihakena, e 548 kiromita ki te tonga-mā-uru mai i Piripane, e 694 kiromita ki te raki mai i Kānapera, me e 90 kiromita ki te raki mai i Tamworth, te tāone nui tata. Kei te rere te Awa o Manilla (i te reo Pākehā: Manilla River) i te taha rāwhiti o te taone iti ki te tonga.

Kei runga te tāone iti i te rori Te Rori o Ngā Kairapurapu (i te reo Pākehā: Fossickers Way) me kei roto te tāone iti i te Pae Maunga o Nandewar (i te reo Pākehā: Nandewar Range), 500 mita i runga ake i te taumata o te moana.

Allan Cunningham

Te Hītori[takatā | takatā pūtake]

I noho ngā tāngata whenua, te iwi Kamilaroi, ki te rohe i mua i te taenga mai o te Pākehā.[1] I te tangata Pākehā tuatahi i te rohe i a Allan Cunningham, he kaihōpara, he tohunga huaota.[2] I tae mai ia ki te rohe i te tau 1827.[2] I whakatuhia te pāmu tuatahi i te rohe i te tau 1837 1838 rānei.[1][3] I ruritia te wāhi o te tāone iti i te tau 1852.[4]

I āwhina te kitenga o te kōura ki te tāone iti te tipu.[4] I whakatuwherahia te poutāpeta tuatahi i te tau 1856[5] me i whakatuwherahia te kura tuatahi in te tau 1861.[1] I hangaia te whare karakia Mihinare tuatahi i te tau 1876[3] me i whakatuwherahia hoki te pēke tuatahi i te tau 1876.[3] I hangaia te hōtēra tuatahi, The Commercial Hotel, i te tau 1878[3] me i hangaia te whare kōti tuatahi i te tau 1881.[3] I tauākītia Barraba he tāone iti e te kāwanatanga koroni i Poihākena i te tau 1885.[3][4] I hangaia te hōhipera i te tau 1891[3] me i hangaia te whare karakia Metoriti i te tau 1898.[3]

I tīmata te niupepa ā-rohe, The Barraba Gazette, ki te perehi i te tau 1900,[3] heoi i mutu te niupepa i te tau 2020. I hangaia te whare karakia Katorika i te tau 1906.[3] I tae te reriwe ki Barraba i te tau 1908,[6] heoi i wehe atu te tereina mātāmuri i te tau 1983 me i katia te reriwe i te tau 1987.[7] I hangaia Te Pāpuni o Connors Creek (i te reo Pākehā: Connors Creek Dam) i te tau 1933.[3] I whakapai ake te pāpuni i te whakarato o te wai ki te tāone iti.

Te Mahi o Rua[takatā | takatā pūtake]

Te Konukura[takatā | takatā pūtake]

I kitea te konukura i Gulf Creek i te tau 1889 me i tīmata te rua konukura tuatahi i te tau 1892.[1] Gulf Creek e 22 kiromita ki te whakarua mai i Barraba. I tīmata he kāinga ki te tipu ki Gulf Creek. He kura, he poutāpeta, me he hōtēra tō te kāinga.[8] Te rua konukura te rua konukura nui rawa i Niu Haute Wēra i te tau 1903 me i noho 300 tāngata ki te kāinga me i katia te rua konukura i ngā tau 1930 me i whakarērea te kāinga.

te rua tēpoko i Woodsreef
te Pāpuni Split Rock

Te Tēpoko[takatā | takatā pūtake]

I keria a tēpoko mai i te tau 1919 ki te tau 1985 i Woodsreef. Tērā kāinga e 15 kiromita ki te rāwhiti mai i Barraba. I whakarahihia te rua tēpoko i te tau 1974. I whakarerea te rua tēpoko i te tau 1983. I whakaputahia e te rua 500,000 tana o te tēpoko mā. I whakarere te rua tēpoko i 75,000,000 tana o ngā toka kongakonga me 25,000,000 tana o te tēpoko. E 43 hekatare te wāhi o te pūranga tēpoko.[9] E 70 mita te teitei o te pūranga tēpoko.[9]

I te tau 2008 i whakaatu he pūrongo pouaka whakaata i te āwangawanga kei kino te tēpoko mō te iwi.[10] I tono he tūāpapa, The Asbestos Diseases Foundation of Australia, kia whakapai i te wāhi o te rua. I tono hoki te tūāpapa kia aukatia te iwi ki te wāhi o te rua. I whiti tetahi rori puehu a-iwi i te wāhi o te rua, engari i katia taua rori i te 2013. I whakarērea te kāinga.

I mahi te ratonga hauora o te kawanatanga o Niu Haute Wēra, Hunter-New England Health, i rangahau kōhukihuki mō te kino ka taea ki te hauora o te iwi. Kāore anō ngā hua o te rangahau kia perehitia.[11]

Te Whenua Diatomaceous[takatā | takatā pūtake]

I tīmata te rua whenua diatomaceous (i te reo Pākehā: diatomaceous earth, diatomite) i te tau 1982.

Ngā Kōhatu Utu me Ngā Mātātoka[takatā | takatā pūtake]

Kei te kitea te pyrite, te jasper, te garnet, te kiripaka, me te mātātoka huri noa i Barraba.

Te Ahuwhenua[takatā | takatā pūtake]

Kei te whakatipu ngā pāmu o te rohe i te kau, te hipi, me te witi.

Te Āhuarangi[takatā | takatā pūtake]

He wera, he pārūrū te raumati. He makariri, he maroke te takurua. E 41 °C te paemahana tino wera. E -9.4 °C te paemahana tino makariri. E 688 mirimita te toharite o te ua o te tau. E 194.3 mirimita te ua nui rawa i te rā kotahi i hinga i te 25 o Huitanguru 1955.[12]

Te whakarato o te Wai[takatā | takatā pūtake]

I mua i te hanganga o te Pāpuni Split Rock (i te reo Pākehā: Split Rock Dam), i tango wai ngā tāngata o Barraba mai i te Pāpuni Connors Creek, i te Awa o Manilla, me i te Awa o Barraba (i te reo Pākehā: Barraba Creek). Ka maroke aua wai, ka tangohia e te iwi o Barraba te wai mai i ngā poka poka whawhati tata.[13][14]

I hangaia a Pāpuni Split Rock i te tau 1988. I oti he kōrere wai mai te pāpuni ki te tāone iti i te tau 2015.

Ngā Whakaahua[takatā | takatā pūtake]

Ngā Tohutoro[takatā | takatā pūtake]

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 "Barraba". Sydney Morning Herald Traveller. November 13, 2008. Retrieved November 14, 2011.
  2. 2.0 2.1 "Barraba". Visit Tamworth. Tamworth Regional Council. Retrieved November 14, 2011.
  3. 3.00 3.01 3.02 3.03 3.04 3.05 3.06 3.07 3.08 3.09 3.10 "Barraba Dateline". Barraba NSW – The Community Website. Archived from the original on March 17, 2012. Retrieved November 14, 2011.
  4. 4.0 4.1 4.2 Boileau, Joanna (February 2007). "Thematic History of Nundle, Manilla and Barraba". Tamworth Regional Council. pp. 124–125. Retrieved November 14, 2011.
  5. "Post Office History". Post Office List – NSW. Premier Postal Auctions. Retrieved November 14, 2011.
  6. "THE BARRABA RAILWAY". The Sydney Morning Herald. National Library of Australia. September 22, 1908. p. 7. Retrieved November 15, 2011.
  7. Bozier, Rolfe. "Barraba Branch". NSWrail.net. Retrieved November 15, 2011.
  8. "MINING IN NEW SOUTH WALES". The Sydney Morning Herald. National Library of Australia. July 29, 1901. p. 8. Retrieved November 15, 2011.
  9. 9.0 9.1 Woodsreef Asbestos Mine Site Rehabilitation Private Members Statement, 29 August 2008. Archived Āperira 3, 2011, at the Wayback Machine
  10. Abandoned asbestos mine causes community outrage
  11. Woodsreef health report under wraps Archived Hūrae 6, 2011, at the Wayback Machine
  12. "Climate Statistics for Barraba Post Office". Climate statistics for Australian locations. Bureau of Meteorology. Retrieved November 16, 2011.
  13. Barraba Water Supply Archived Hune 28, 2011, at the Wayback Machine
  14. Barraba's water supply critical

Ngā Hononga o Waho (i te reo Pākehā)[takatā | takatā pūtake]

Category:Ahitereiria