Parakai (tapa tāone)

Nō Wikipedia Māori
Parakai
Parakai (Auckland)
Parakai
Parakai
Pae: 36°39′49″S 174°26′10″E / -36.66361, 174.43611
Whenua Aotearoa
Takiwā Tāmaki-makau-rau
Taupori (2006)
 - Katoa 1,371

Ko Parakai he nohanga o te takiwā o Tāmaki-makau-rau, i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te reo Pākehā) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko Tāmaki-makau-rau tētahi o ngā takiwā o Aotearoa, kei Te Ika-a-Māui taua takiwā.

Ko ngā wāhi e pātata ana, ko Helensville e 3 kiromita ki te tonga mā rāwhiti, ko Waioneke e 22 kiromita ki te raki mā uru.[1][2]

E ai ki te kautenui o te tau 2006, e 1371 te taupori o Parakai. Mai i te kautenui o te 2001, e 192 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.[3]

Ko te kura[takatā | takatā pūtake]

Ko te kura o Parakai he kura tuatahi mō ngā taitama me ngā kōhine o ngā taumata 1 tae noa ki te 8. Nō te tau 1958 i whakatū ai.[4] Ko 3 te whakatauranga ōtekau; ā, e 181 te tokomaha o te rārangi ingoa.[5]

Tohutoro[takatā | takatā pūtake]

  • "Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board)". Archived from the original on 2008-07-04. Retrieved 2007-09-04.

Kupu tautoko[takatā | takatā pūtake]

  1. Peter Dowling (ētita) (2004). Reed New Zealand Atlas. Reed Books, mahere whenua 10. ISBN 0-7900-0952-8. 
  2. Roger Smith, GeographX (2005). The Geographic Atlas of New Zealand. Robbie Burton, mahere whenua 34. ISBN 1-877333-20-4. 
  3. "Final counts – census night and census usually resident populations, and occupied dwellings - Rodney District". Tatauranga Aotearoa. Archived from the original on 2008-10-02. Retrieved 2008-09-13.
  4. "Parakai School 50th Jubilee" (2008-06-30). Education Gazette New Zealand 87 (11). 
  5. "Te Kete Ipurangi - te kura o Parakai". Te Tāhuhu o te Mātauranga. Archived from the original on 2005-01-22. Retrieved 2008-09-13.