Jump to content

Ngā Puhi

Nō Wikipedia Māori
(Redirected from Ngāpuhi)
Ngā Puhi
He wāhanga o Te Tai Tokerau
Rohe: Te Tai-tokerau
Waka: Māhūhū, Māmari, Mataatua, Ngātokimatawhaorua, Ruakaramea
Tohutoro matua:Rārangi Iwi-Hapū

Ko Ngāpuhi he iwi nui, nō Te Tai-tokerau, Te Ika-a-Māui, Aotearoa. Kua tae ki te 125,601 ngā mema i te 2013. Ko ngā waka ko Māhūhū, ko Māmari, ko Mataatua, ko Ngātokimatawhaorua, ko Ruakaramea.[1]

Te whare o Ngāpuhi

[takatā | takatā pūtake]

Ko te Whare o Ngāpuhi: Tāmaki-makau-rau ki Te Rerenga Wairua. Ko ngā pānga atu ko Ngāti Whatua, Te Rarawa, Te Aupouri, Ngāti Kahu, Ngāpuhi ki roto. Ko ngā rārangi maunga ngā poutokomanawa i hikia te tāhūhū o te whare o Ngāpuhi.

Ko Ngāpuhi-nui-tonu te Iwi.
Ko Ngātoki-mata-whaorua te waka.
Ko Ngāti Hine te hapū.
Ko Rahiri rāua ko Ahuaiti te pūtake.

Ka matakitaki atu ki te mōwhitinga mai o te rā, kia pā mai ki ngā pāpāringa o taku maunga tapu o Hikurangi e heke ai ana roimata mā te tonga, ko Hikurangi te awa. Ka rere taku awa kua pahure mai i Te Hoanga, te kohatu i whakamahia ai e ngā tūpuna hei whakakoi i ā rātou toki, ka heke. Kia titiro ake ki te whare tupuna ki a Eparaima Makapi e tū mai rā me te wharekai a Te Kauta i runga i te marae I a Kaikou. Ka rere tonu taku awa kia pahure ake i te marae o Rōma i whakaritea ai e ngā tūpuna hei tūnga whare hui e tū mokemoke tonu ana i tēnei wā. Ka rere tonu taku awa, kua pahure i te tupuna whare nei i a Tau Henare me Ngā Tau e Toru te whare tawhito, ki te wharekai ki a Pipiwai e tū mai rā ki runga o te marae o Te Horo. Ka heke atu i konā kia tae ki Tiiti ki te Apunga ki te hononga o te awa ki tō Mangakahia, e heke atu ai ki Tītoki ko Korokota e tū mai rā ki te taha mauī. Ka rere atu taku awa, kia tae atu ki Tangiterōria ko Tirarau e tū mai, ka noho.

Ko Ngāti Hau te Hapū.
Ko Rahiri rāua ko Whakaruru te putake.

Kia titiro atu ki te rāwhiti ki taku pā, ki a Te Ruapekapeka, e kōrerohia nei e te nuinga, te pūtakenga mai o te awa o Te Wairua. E pahure mai ai i te tupuna whare i a Te Ruapekapeka e tū mai rā i runga o tana marae I a Akerama (Ngāruahine), ka heke atu i konā kia pahure ake i te whare tupuna I a Iho o Nehua, ko te marae ko Whakapara, ko Huruiki te maunga, ka rere tonu taku awa kia titiro tahanga ake ki tērā o aku whare tupuna, ki Te Reo o te Iwi e tū mai rā ki runga o te marae o Pehiaweri, ko Maruata te maunga ka heke atu kia pahure atu ite tupuna whare i a Te Maungarongo e tū mai rā ki Poroti, i raro iho o tana maunga tapu i a Whatitiri, kia pahure atu mā te taha atu o Korokota kia tae atu ki Tangiteroria kia hono atu ki a Hikurangi awa, kia whakataka atu ki te awa o te Wairoa, ki te Kaipara, kia huihui atu ai ki ngā tini marae o te rohe o Ngāti Whātua ki te Kaipara. Kua titiro atu rā ki te pūaha ki te Moana-nui-a-Kiwa.

E 102,981 te taupori i te 2001.[2]

E 122,214 te taupori i te 2006.[3]

E 125,601 te taupori i te 2013.[4]

E 165,201 te taupori i te 2018.[5]

Ingoa[1]Takiwā[1]Marae[1]
KōhatutakaNgāpuhi Hokianga ki te RakiMangamuka Marae, Te Arohanui / Mangataipa
MāhurehureNgā Ngaru o HokiangaMāhuri Marae, Moehau Marae, Arohamauora, Ōtātara, Tāheke, Tuhirangi Marae
Ngā Uri o PuhatahiTe Takiwā o Ngāpuhi ki WhangāreiOmauri
Ngāi TāwakeNgāpuhi ki te Hauāuru, Te Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaPukerātā Marae, Tauwhara
Ngāi Tāwake ki te MoanaNgāpuhi Hokianga ki te RakiMokonuiārangi Marae, Puketawa, Tauratumaru
Ngāi Tāwake ki te TuawhenuaNgāpuhi Hokianga ki te RakiPiki te Aroha / Rāhiri
Ngāi Tāwake ki te WaokuNgāpuhi ki te HauāuruKaingahoa Mataraua, Ngāi Tāwake Marae, Paripari Marae, Te Huehue Marae
Ngāi Tū Te AuruNgāpuhi ki te Hauāuru, west caostPukerātā Marae
Ngāti HaoNgāpuhi Hokianga ki te Raki, Te Takiwā o Ngāpuhi ki WhangāreiParemata Marae, Piki te Aroha / Rāhiri, Puketawa, Tauratumaru, Pehiaweri, Whakapara
Ngāti HauTe Takiwā o Ngāpuhi ki Whangārei, Ngā Ngaru o HokiangaAkerama, Ngāraratunua Marae, Pehiaweri, Whakapara, Te Pīti / Ōmanaia
Ngāti HineTe Takiwā o Ngāti Hine, Ngāpuhi ki te Hauāuru, Te Takiwā o Ngāpuhi ki WhangāreiHoromanga Marae, Kaikou, Kawiti Marae, Matawaia, Maungārongo, Miria Marae, Mohinui, Mōtatau, Ōtiria, Parakao Marae, Tau Henare Marae, Te Rito Marae, Ngāti Kahu o Torongare, Ngāti Kōpaki, Ngāti Ngāherehere, Ngāti Te Ara, Ngāti Te Tāwera, Te Kau i Mua, Te Orewai, Ngāraratunua Marae, Te Hūruhi, Tereawatea Marae[6]
Ngāti HineiraTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaParawhenua Marae, Rāwhitiroa / Te Ahuahu Marae, Tauwhara
Ngāti HinemutuNgāpuhi ki te HauāuruParihaka, Ōkorihi
Ngāti HorahiaPākotaiParahaki, Parakao Marae, Te Oruoru Marae, Te Tārai o Rāhiri
Ngāti Kahu o TorongareTe Takiwā o Ngāpuhi ki Whangārei, Te Takiwā o Ngāti HineNgāraratunua, Mohinui
Ngāti KairewaNgā Ngaru o HokiangaMātai Aranui Marae, Mōria, Pā te Aroha Marae
Ngāti KawaTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaOromāhoe Marae, Te Tii Waitangi, Waitangi Upper Marae
Ngāti KerewhetiNgā Ngaru o HokiangaMātai Aranui Marae, Mōria, Pā te Aroha Marae
Ngāti KiriahiTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaNgāwhā Marae
Ngāti KōpakiTe Takiwā o Ngāti HineŌtiria
Ngāti KorohueTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaParawhenua Marae
Ngāti KorokoroNgā Ngaru o HokiangaKōkōhuia / Ōmāpere, Pākanae, Te Whakamaharatanga / Waimamaku, Waiwhatawhata / Aotea
Ngāti KuraNgāpuhi ki te Hauāuru, Te Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaKohewhata, Te Kotahitanga Marae, Matuari / Te Tāpui
Ngāti KutaTaiāmai ki te MarangaiTe Rāwhiti / Omakiwi
Ngāti MāhiaNgāpuhi ki te HauāuruTe Hūruhi, Ururangi Marae
Ngāti ManuTaiāmai ki te MarangaiKāretu Marae
Ngāti MauTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaNgāwhā Marae, Wharengaere
Ngāti MiruTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaMatuari / Te Tāpui
Ngāti MoePākotaiParakao Marae, Te Oruoru Marae, Te Tārai o Rāhiri
Ngāti MoerewaNgāpuhi ki te HauāuruTe Hungāiti, Te Maata, Te Rīngi, Māhūhū ki te Rangi Marae
Ngāti MokoTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaWaitangi Upper Marae
Ngāti NgāherehereTe Takiwā o Ngāti HineMatawaia
Ngāti PākauNgā Ngaru o HokiangaMāhuri Marae, Tāheke Marae
Ngāti PareTaiāmai ki te MarangaiWaikare / Te Tūruki
Ngāti RāhiriTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaTe Tii Waitangi, Oromāhoe Marae
Ngāti RangiNgāpuhi ki te Hauāuru, Te Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaKaingahoa Mataraua, Te Hungāiti, Te Maata, Ngāwhā Marae
Ngāti RauwaweNgā Ngaru o HokiangaTāheke Marae
Ngāti RēhiaTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaHiruhārama Hou Marae, Korokota, Mātoa, Maungārongo, Tākou Marae, Tauwhara, Whitiora Marae
Ngāti RuamahueTe Rūnanga o Taumārere ki Rākaumangamanga
Ngāti TautahiNgāpuhi ki te Hauāuru, Te Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaParihaka, Te Kotahitanga Marae, Ōkorihi, Tākou Marae, Te Whetū Marama
Ngāti Tawake ki te TuawhenuaTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaTauwhara
Ngāti Te AraTe Takiwā o Ngāti HineŌtiria
Ngāti Te PouNgā Ngaru o HokiangaKōkōhuia / Ōmāpere, Mātai Aranui Marae, Mōria, Pā te Aroha Marae, Te Pīti / Ōmanaia, Te Whakamaharatanga / Waimamaku
Ngāti Te RēingaNgāpuhi Hokianga ki te RakiWaihou / Waimirirangi
Ngāti Te RinoPākotaiMaungārongo, Parahaki Marae, Parakao Marae, Te Oruoru Marae, Te Tārai o Rāhiri
Ngāti Te TāweraTe Takiwā o Ngāti HineMōtatau
Ngāti TokiPākotaiParahaki Marae, Parakao Marae, Te Oruoru Marae, Te Tārai o Rāhiri
Ngāti TorehinaTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaWharengaere
Ngāti ToroNgāpuhi Hokianga ki te Raki, Ngā Ngaru o HokiangaMataitaua, Mokonuiārangi Marae, Paremata Marae, Piki te Aroha / Rāhiri, Puketawa, Rangatahi Marae, Motukiore, Tauratumaru Marae
Ngāti TuapangoNgā Ngaru o Hokianga, Te Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaMatahuru Papakainga, Mōria, Pā te Aroha Marae, Tākou
Ngāti UeoneoneNgāpuhi ki te HauāuruŌkorihi
Ngāti WaiNgā Ngaru o Hokianga
Ngāti WhakaekeNgāpuhi ki te Hauāuru, Te Takiwā o Ngāti Hine, Te Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaTe Kotahitanga Marae, Mātoa, Tākou, Parahaki Marae
Ngāti WhakaminengaPākotaiTe Kiore
Ngāti WhāraraNgā Ngaru o HokiangaKōkōhuia / Ōmāpere, Pākanae, Waiwhatawhata / Aotea
PatukehaTaiāmai ki te MarangaiKaingahoa Rāwhiti, Te Rāwhiti / Omakiwi
Takoto KēNgāpuhi ki te HauāuruKohewhata, Te Kotahitanga Marae
Te HikutuNgā Ngaru o HokiangaMātai Aranui Marae, Mōria, Pā te Aroha Marae
Te HonihoniNgāpuhi Hokianga ki te RakiPuketawa, Tauratumaru Marae
Te KapotaiBay of IslandsKororareka, Waikare / Te Tūruki,Rāwhitiroa / Te Ahuahu Marae, WWaikare / Te Tūruki
Te Kau i MuaTe Takiwā o Ngāti HineMatawaia
Te KumutuPākotaiParahaki Marae, Te Oruoru Marae
Te MāhurehureTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaTe Raukura Marae
Te NgahengaheNgāpuhi Hokianga ki te RakiMokonuiārangi Marae, Rangatahi Marae
Te OrewaiTe Takiwā o Ngāti HineTau Henare Marae
Te ParawhauTe Takiwā o Ngāpuhi ki Whangārei, Te Takiwā o Ngāti HineNgāraratunua, Pehiaweri, Toetoe Marae, Korokota, Maungārongo, Parakao Marae, Tangiterōria Marae
Te PatuharakekeTe Takiwā o Ngāpuhi ki WhangāreiTakahiwai
Te PopotoNgāpuhi Hokianga ki te Raki, Te Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaRangatahi Marae, Tauratumaru Marae, Rāwhitiroa / Te Ahuahu Marae
Te PoukāNgā Ngaru o HokiangaKōkōhuia / Ōmāpere, Pākanae, Waiwhatawhata / Aotea
Te RauweraTaiāmai ki te MarangaiTe Rauwera
Te Uri KarakaTaiāmai ki te MarangaiKāretu
Te Uri MāhoeNgāpuhi Hokianga ki te RakiMangamuka Marae, Te Arohanui / Mangataipa
Te Uri o HawatoTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaNgāwhā Marae, Kaikou
Te Uri o HuaNgāpuhi ki te HauāuruTe Kotahitanga Marae
Te Uri OngaongaTaiāmai ki te MarangaiWaimangaro
Te Uri TaniwhaTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaNgāwhā Marae, Parawhenua Marae, Rāwhitiroa / Te Ahuahu Marae
Te UriroroiTe Takiwā o Ngāpuhi ki Whangārei, Te Takiwā o Ngāti HinePehiaweri, Toetoe Marae, Maungārongo Marae, Tangiterōria
Te Whānau WheroNgā Ngaru o HokiangaMātai Aranui Marae, Mōria, Pā te Aroha Marae
Te WhanauwheroTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaParawhenua Marae
Uri o Te TangataTe Takiwā o Ngāpuhi ki WhangāreiTe Kotahitanga Marae o Otangarei, Terenga Parāoa
WhānautaraTe Rūnanga o Taumārere ki RākaumangamangaTauwhara

Tirohia hoki

[takatā | takatā pūtake]

Hoto ki waho

[takatā | takatā pūtake]
  1. 1 2 3 4 "TKM Ngāpuhi". tkm.govt.nz. Te Puni Kōkiri. Retrieved 2 March 2018.
  2. "Iwi (Total Responses) and Sex, for the Maori Descent Census Usually Resident Population Count, 2001". stats.govt.nz. Tatauranga Aotearoa. Archived from the original on 2022-12-18. Retrieved 2022-12-18.
  3. "Iwi (Total Responses) and Work and Labour Force Status by Sex, for the Maori Descent Census Usually Resident Population Count Aged 15 Years and Over, 2006". stats.govt.nz. Tatauranga Aotearoa. Archived from the original on 2022-12-18. Retrieved 2022-12-18.
  4. "Iwi (total responses) and iwi groupings and languages spoken by age group, for the Maori descent census usually resident population count, 2001, 2006, and 2013 Censuses (RC, TA)". stats.govt.nz. Tatauranga Aotearoa. Archived from the original on 2022-12-18. Retrieved 2022-12-18.
  5. "Iwi affiliation (estimated count), for the Maori descent usually resident population, 2018". stats.govt.nz. Tatauranga Aotearoa. Archived from the original on 2022-12-18. Retrieved 2022-12-18.
  6. "TKM Te Rūnanga o Ngāti Hine". tkm.govt.nz. Te Puni Kōkiri. Retrieved 2 March 2018.
Ngā iwi o Ngā Puhi
Ngāi Tawake Ngāi Te Auru Ngāi Tūpango Ngāti Hao Ngāti Hau (Ngā Puhi) Ngāti Here Ngāti Hine-a-Maru Ngāti Hineira Ngāti Horahia Ngāti Hurihanga Ngāti Korokoro Ngāti Kura (Ngā Puhi) Ngāti Kuta Ngāti Manu Ngāti Miru Ngāti Moerewa Ngāti Pakahi Ngāti Pākau (Ngā Puhi) Ngāti Pou (Ngā Puhi) Ngāti Rāhiri (Ngā Puhi) Ngāti Rangi (Ngā Puhi) Ngāti Rēhia (Ngā Puhi) Ngāti Ruamahue Ngāti Ruangaio (Ngā Puhi) Ngāti Tāhuhu Ngāti Tautahi Ngāti Te Ara Ngāti Te Rauwawe Ngāti Te Reinga Ngāti Te Rino Ngāti Te Tarawa Ngāti Toki (Ngā Puhi) Ngāti Toro Ngāti Tū (Ngā Puhi) Ngāti Tūpoto (Ngā Puhi) Ngāti Uru (Ngā Puhi) Ngāti Whakaeke Ngāti Whakamaunga Ngāti Wharara Te Hikutū Te Honihoni Te Kaitangata (Ngā Puhi) Te Kapotai Te Kōkako o Ngā Puhi Te Māhurehure (Ngā Puhi) Te Ngahengahe Te Ngarehauata Te Orewai Te Parawhau (Ngā Puhi) Te Pōpoto (Ngā Puhi) Te Tahāwai (Ngā Puhi) Te Uri-o-Hua Te Uri Taniwha Te Urukaraka (Ngā Puhi) Te Whānau-a-Hinetāpora (Ngā Puhi) Te Whānau Pani (Ngā Puhi)