Hāmoa ki te Uru

Nō Wikipedia Māori
Hāmoa
Samoa
Pīwari o Hāmoa
Pīwari
Pepeha: kāhore kau
Samoa mo Samoa
Ngaringari: Samoa Tula'i
Hāmoa
Hāmoa
Tāone matua
(me te tāone nui)
Apia
Reo whaimana reo Hāmoa, Ingarihi
Kāwanatanga
• Āhua
• Pirimia Naomi Mataʻafa
Rahi
• Katoa 2,831 km² (174)
1,093 sq mi 
• Wai (%) 0.3%
Taupori
• Hakikea 2009 tau tata 179,000 (166th)
• 2006 kautenui 179,186
• Kiato 63.2/km² (134)
163.7/sq mi
GDP (PPP) 2008 tau tata
• Katoa $1.088 piriona nui USD ()
• Mā ia tangata  ()
Moni Tala (WST)
Wāhiwā (UTC- 11)
Tohu ipurangi .ws
Tohu waea +685
Hāmoa
Takiwā tōrangapū o Hāmoa

Ko Hāmoa he whenua i te Moana-nui-a-Kiwa.[1] He Porinīhia nga tangata. Ko te reo Hāmoa (reo Hamoa gagana Samoa) te reo o nga tangata whenua. I te tau 2009, e 179,000 nga tangata e noho i roto o te whenua katoa.[2] He tekau nga motu, ko Savai'i me Upolu nga motu nui. Ko Apia te tāone nui, e tu i Upolu, anō, te papa rererangi nui ko Fale'olo International Airport.

I te tau 1962, na tutahi ai Hāmoa mai Aotearoa.

He tino nui nga tangata Hāmoa e noho i nāianei ki waho o ratou motu. I te tau 2001, he 115,000 i roto o Aotearoa, [3] me he nui hoki ngā Hāmoa ki Hononga-o-Amerika, Hawai'i me Ahitereiria.

Ko Silisili te maunga teitei rawa o Hāmoa, e tu ki te motu o Savai'i. E 1,858 mita te teitei.

Ngā wā ō mua[takatā | takatā pūtake]

Kāore e tino mōhiotia te wā i tae atu ai ngā tāngata Porinīhia ki Hāmoa. Engari, ki nga whakatewhatewha o nga kaipūtaiao Pakeha i Hāmoa, he whakapono ratou, na tatūngia nga tangata i nga motu, mai ano 3,000 tau.[4] Ko Te Rangi Hīroa tētahi kaituhi na haere i Hāmoa mo tona mahi me ka tuhituhi e ia te pukapuka Samoa Material Culture.[5] Anō, ko Robert Louis Stevenson tētahi kaituhi na noho i Hāmoa ma tōna whānau ki te kāinga o Vailima. Ko te wā o tana matenga ki Hāmoa ko te tau 1894 me he nehua ia ki te maunga o Vaea ki Upolu.

Ngā motu[takatā | takatā pūtake]

He 10 ngā motu o Hāmoa, ngā ahi tipua katoa. E whā ngā motu e tu ai nga kāinga, ko Upolu, Savai'i, Manono me Apolima. Kāore e tu ngā kāinga ki motu iti'iti, ko Nu'utele, Nu'ulua, Namua, Fanuatapu, Nu'ulopa me Nu'usafe'e.

Ko Savai'i te motu nui rawa atu i te whenua katoa.[6] E ai ki te whakataukī o reira, ko Savai'i 'te wairua o Hāmoa'. 43,103 (2006) ngā tāngata e noho ana i reira. Ehara i te tino nui ngā tāone i Savai'i; he kāinga rīriki noa iho te nuinga. Kei Upolu, he motu anō, ngā tāone nunui. E rua herenga kaipuke i Savai'i, ko Salelologa te tāone nui o te motu me Asau tētehi.

I Savai'i hoki ngētehi wāhi nō nehe noa atu: koia hoki te puke o Pulemele'i, ngā pehu wai tai o Taga (ko Alofa'aga tētahi ingoa), me te Tapuae o Moso. E rua tekau maero atu a Falealupo i te Rārangi Huringa Wā o te Ao, ā, koia te kāinga hauāuru rawa atu i Hāmoa. Kei roto i ngā pukapuka o Pākehā, i ngā tau tīmata o tērā atu rautau, i ngētehi wā i karangahia rā te motu ko Pola. Ko Matavanu he maunga ahi tipua anō hoki i runga i a Savai'i, i hū i nga tau 1905 - 1911, ā, ka puta mai te rangitoto, ka rere iho i te tihi o te maunga.

E tu ngā wāpu ki Mulifanua i Upolu me Salelologa ki Savai'i mo ngā waka tere ki waenganui o Savai'i me Upolu.

Takiwā tōrangapū[takatā | takatā pūtake]

He 11 nga takiwā tōrangapū o Hāmoa; he 6 ki Savai'i me 5 ki Upolu me nga motu iti ētahi atu. Nga takiwā tōrangapū e 6 kei te raki o Savai'i ko Fa'asaleleaga, Gaga'emauga, Gaga'ifomauga, Palauli, Satupa'itea me Vaisigano. Nga takiwā tōrangapū e 5 kei te raki o Upolu ko A'ana, Aiga i le Tai, Atua, Tuamasaga me Va'a o Fonoti. Te takiwā o Aiga i le Tai tae ana nga motu o Manono, Apolima me Nu'ulopa.

E rua nga papakainga no Savai'i e tu i Upolu, ko Samalae'ulu me Le'ava'a. Nga papakainga e rua ēnei kua whakamōtī i te hūnga o te ahi tipua, te maunga Matavanu ki Savai'i.

Reo Hāmoa[takatā | takatā pūtake]

Ko te reo Hāmoa nō te reo whānau o ngā iwi o Porinīhia, arā he reo ka ahu mai nō te Moana-nui-a-Kiwa, me te aha, e ōrite ana te reo Hāmoa ki te reo o Māori, o Tonga, ā, o ngā moutere Porinīhia anō hoki. Ko te mihinare George Pratt (1817-1894) ka tuhituhi te tikinare mataati o Hāmoa i te tau 1862.[7] E 40 tau i noho ai Pratt ki Savai'i.

Tangi iti Ngā kupu ōrite i Porinīhia
Phoneme Porinīhia i mua Tonga Niue Hāmoa Rapa Nui Tahiti Māori (Aotearoa) Māori (Kuki Airani) Hawai'i Reo Pākehā (Ingarihi)
/ŋ/ *taŋata tangata tangata tagata tangata taʻata tangata tangata kanaka man
/s/ *sina hina hina sina hina hinahina hina ʻina hina grey-haired
/h/ *kanahe kanahe kanahe ʻanae ʻanae kanae kanae ʻanae mullet
/ti/ *tiale siale tiale tiale tiare tiare tīare tiare kiele Gardenia
/k/ *waka vaka vaka vaʻa vaka vaʻa waka vaka waʻa canoe
/f/ *fafine fafine fifine fafine hahine vahine wahine vaʻine wahine woman
/ʔ/ *matuqa[8] matuʻa matua matua matuʻa metua matua metua, matua makua parent
/r/ *rua ua ua lua rua rua[9] rua rua lua two
/l/ *tolu tolu tolu tolu toru toru toru toru kolu three


Whakaahua[takatā | takatā pūtake]

Tohutoro[takatā | takatā pūtake]

  1. "Samoa Territorial Constituencies Act 1963". Pacific Islands Legal Information Institute. Archived from the original on 2011-06-05. Retrieved 6 January, 2009. {{cite web}}: Check date values in: |accessdate= (help)
  2. "Population and Housing Census Report 2006" (PDF). Samoa Bureau of Statistics. July 2008. Archived from the original (PDF) on 2011-07-21. Retrieved 6 January, 2009. {{cite web}}: Check date values in: |accessdate= (help)
  3. "Archive copy". Archived from the original on 2009-08-08. Retrieved 2010-01-06.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  4. [1]New Information for the Ferry Berth Site, Mulifanua, Western Samoa by Roger C. Green & Helen M. Leach, Journal of the Polynesian Society, Vol. 98, No. 3, 1989. Retrieved 6 Hanuere, 2009
  5. "Samoan Material Culture". NZ Electronic Text Centre, Victoria University of Wellington, NZ. 1930. Retrieved 6 Hanuere, 2009. {{cite web}}: |first= missing |last= (help); Check date values in: |accessdate= (help); Unknown parameter |published= ignored (help)
  6. Hart, S.R., Koppers, A. A.; Russell, J. A.; Staudigel, H. (2006). "New 40Ar/39Ar Ages for Savai'i Island Reinstate Samoa as a Hotspot Trail with a Linear Age Progression". The Smithsonian/NASA Astrophysics Data System. American Geophysical Union, Fall Meeting 2006, abstract #V34B-02. Retrieved 6 Hanuere, 2009. {{cite web}}: Check date values in: |accessdate= (help)
  7. Pratt, George. "A Grammar and Dictionary of the Samoan Language, with English and Samoan vocabulary". NZ Electronic Text Centre, Victoria University of Wellington, NZ Licence CC-BY-SA 3.0. Retrieved 7 Hanuere, 2009. {{cite web}}: Check date values in: |accessdate= (help)
  8. Glottal stop is represented as 'q' in reconstructed Proto-Polynesian words.
  9. Archaic: the usual word in today's Tahitian is 'piti'.
Commons:Category
Commons:Category
Kei te Wikimedia Commons he whakaahua atu anō mō

Hāmoa ki te Uru