Jump to content

Timi Kara

Nō Wikipedia Māori
Ko Timi Kara (rārangi tuarua, taha matau) i te 1898. Kei te noho: Te Hētana, Pirimia; Mahuta Tawhiao, Kīngi Māori. E tū ana: Tupu Taingakawa Te Waharoa; Hēnare Kaihau, Timi Kara.

Ko Timi Kara (James Carroll) (1857-1926) he kaitōrangapū Māori. I whānau mai ia ki Te Wairoa i te tau 1857. He Pākehā tōna matua, nō Ngāti Kahungunu tōna whāea.

I te tau 1875, ahakoa tana pai ki āna mahi mō te kāwanatanga, ka hoki a Timi Kara ki te mahi pāmu ki Te Wairoa. Kāhore i roa, ka hoki ia ki te Whare Pāremata hei kaiwhakamārama reo ā-waha. Nā tēnei ia i whakawai ki ngā mahi tōrangapū, ā, ka pōtitia ia ki te Pāremata nō te tau 1887 hei Mema Māori mō Te Tai-rāwhiti.

Ko te whakamana i te iwi Māori tana whāinga nui i te Pāremata. Hāunga tērā, hei tā Kara, kāore he āwhina i ngā Ture Whenua Māori ki te hiki ake i te mana o te Māori i runga i ōna ake whenua. Ka arohaehae tonu tana whakahuahua i te Tiriti o Waitangi hei tautoko i ngā tika a te Māori.

Ko Wī Pere te hoa tauwhāinga o Kara hei Mema Pāremata mō ngā Māori i Te Tai Rāwhiti. I pūmau a Wī Pere ki te Kotahitanga. I te whai rātou kia whakamanatia te Tiriti o Waitangi, kia whakakorea ngā ture whenua Māori, kia tū hoki he Pāremata Māori. Ka tahuri te Kotahitanga ki te haehae i a Kara mō tēnei. Koinei tētahi o ngā take ka tū a Kara hei Mema mō te rohe whānui o Waiapu i ngā pōti o te tau 1893. Ka toa ia, ka noho hei Mema Pāremata mō tēnei tūru tae noa ki te 1908. I te pōtitanga o taua tau ka toa ia hei Mema Pāremata mō Tūranga-nui-a-Kiwa. Ko ia hoki te Minita mō ngā Take Māori atu i te 1899 ki te 1912.

E rua ngā wā, i te tau 1909 me te tau 1911, ka tū a Timi Kara hei kairīwhi mō te Pirimia. I te tau 1911 ka utaina te taitara Tā ki runga i a ia. Ka hinga ia i ngā pōtitanga o te tau 1921, ko tana kakenga tērā ki te Kaunihera Ture. Ka mate ia i te tau 1926.


Tirohia hoki

[takatā | takatā pūtake]
  • Ngā Tāngata Taumata Rau URL:NZDB
Ngā kaihautū 1840-1980
Ngā kaihautū 1840-1900:   Āperahama Taonui Āpihai Te Kawau Hāmiora Mangakāhia Hēnare Kaihau Hēnare Mātene Te Whiwhi Hēnare Matua Hēnare Tomoana Hirini Rāwiri Taiwhanga Hoani Nahe Hōne Heke Hōne Heke Ngāpua Hōne Mohi Tāwhai Hōne Ōmipi Hōri Kerei Taiaroa Horonuku Te Heuheu Tūkino IV Karaitiana Takamoana Matiaha Tiramōrehu Meri Te Tai Mangakāhia Niniwa-i-te-rangi Nireaha Tāmaki Pāora Tūhaere Pōmare II Pōtatau Rangi Topeora Rāpata Wahawaha Rewi Manga Maniapoto Riperata Kahutia Riwha Tītokowaru Tāmati Wāka Nene Tāraia Ngākuti Te Tumuhuia Tāwhiao Te Hāpuku Te Heuheu Tūkino III, Iwikau Te Keepa Te Rangihiwinui Te Keepa Te Rangi-pūawhe Te Kooti Arikirangi Te Turuki Te Pahi Te Rauparaha Te Ruki Kawiti Te Whiti o Rongomai Timi Kara Tohu Kākahi Wahanui Huatare Wiremu Kīngi Te Rangitāke Wiremu Pere Wiremu Tako Ngātata Wiremu Tāmihana Wiremu Te Kākākura Parata Wiremu Te Wheoro
Ngā kaihautū 1900-1980:   Apirana Ngata Eruera Tirikātene Hēnare Balneavis Hēni Materoa Hoani Te Heuheu Tūkino VI James Clendon Tau Hēnare Korokī Mahuta Tāwhiao Matiu Rata Māui Pōmare Paraire Paikea Rangi Mawhete Rua Kēnana Tahupōtiki Wiremu Rātana Tai Mitchell Te Puea Hērangi Te Rangi Hīroa Tuaiwa Eva Rickard Turi Carroll Whina Cooper
Ngā Kāwana:   George Gipps Te Hopihona Pitiroi Hōri Kerei Tāmati Parāone
Ngā Kaitōrangapū, ngā āpiha:   Constantine Henry Phipps Edward Eyre Francis Dart Fenton Francis Dillon Bell Frederick Edward Maning Frederick Weld Frederick Whitaker George Rusden Gilbert Mair Henry George (Earl) Grey Henry Russell Henry Sewell Hōne Hīhana Jack Kent Hunn James Crowe Richmond James Edward Fitzgerald James Prendergast James Stephen John Gorst Joseph Gordon Coates Julius Vogel Lord Glenelg Michael Joseph Savage Norman Kirk Peter Fraser Ralph Hanan Robert Stout Te Hētana Te Mākarini Te Paraihe Te Paranihi Te Pōkiha Te Pūhipi Thomas Buick Thomas Bunbury Walter Mantell Walter Nash William Herries William Martin William Rees William Spain
Ngā kaiwhakanoho, ngā mihinare:   Edward Wakefield George Clarke James Cowan Pīhopa Pomaparie Richard Taylor Te Harawira Te Herewini Te Karuwhā Te Kerēhi Te Koroneho Te Mātenga