Jump to content

Kererū

Nō Wikipedia Māori

Kererū
He kererū nui kei Waikanae.
Scientific classification
Mātāmuatanga:
Pori:
Pūtoi:
Pūtoi:
Whānau:
Puninga:
Hemiphaga

Bonaparte, 1854
Momo:
H. novaeseelandiae
Binomial name
Hemiphaga novaeseelandiae

Ko te Kererū me Kūkupa rānei he manu ngahere nō Aotearoa. He manu nui, he manu taumaha, kei te ngahere e noho ana. He kai rangatira i tōna wā, he huahua. He kāriki porokura te māhunga me te poho, mā tonu te puku. Ko te ingoa reo Pākehā ko te New Zealand Pigeon me Wood Pigeon rānei.

  • Robertson, C J R. (Etita), 1985. Reader's Digest Complete Book of New Zealand Birds. Poihākena: Reader's Digest.
Ngā Manu o Aotearoa
Manu ngahere:   Hihi Huia Kāhu Kākā Kākā o Nōpoke Kākāpō Kākāriki Kārearea Kea Kererū Kiwi Koekoeā Kōkako Korimako Mātuhituhi Miromiro Moa Mohua Ngirungiru Pīpipi Pīpīwharauroa Pīwakawaka Pīwauwau Pōpokotea Riroriro Ruru Takahē Tauhou Tieke Toutouwai Tītitipounamu Tūī Weka Whēkau
Manu moana:   Amokura Hākoakoa Hoiho Kororā Kōrure Ōi Pakahā Pararā Pokotiwha Ranguru Takahikare Toanui Toroa (Motu Ihupuku) Toroa ingoingo Toroa (mokepūihi) Toroa pango Tākapu Tītī Tītīwainui
Manu ki tātahi:   Huahou Karoro Kawau Kōtare Kūaka Kūkuruatu Matuku moana Matuku tai Ngutu pare Pohowera Tara Taranui Tarāpunga Tōrea Tōrea pango Tuturuatu
Manu waimāori:   Kakī Kōtare Kōtuku Kōtuku ngutupapa Kuruwhengi Pārera Pāteke Poaka Pohoriki Pūtangitangi Whio
Manu repo:   Hūrepo Koitareke Kōtātā Pūkeko Pūtoto
Manu ngaro:   Huia Kākā o Nōpoke Mātuhituhi Moa Whēkau