Jump to content

Tōrea

Nō Wikipedia Māori

Tōrea
Scientific classification
Mātāmuatanga:
Pori:
Pūtoi:
Pūtoi:
Whānau:
Puninga:
Haematopus
Momo:
H. finschi
Binomial name
Haematopus finschi
Martens,GH, 1897

Ko te Tōrea he manu ki tātahi nō Aotearoa. He manu kautū, he pango, he mā ngā huruhuru. Ko ngā ngutu he roroa, he rahirahi, he wherowhero. He wherowhero anō hoki ngā karu, me ngā waewae. Ko Te Wai-pounamu te wāhi whakaputa uri mō te manu nei.

Ko te ingoa pūtaiao he Haematopus finschi. Ko te ingoa reo Pākehā he Pied oystercatcher.

Tirohia hoki

[takatā | takatā pūtake]
  • Robertson, C J R. (Etita), 1985. Reader's Digest Complete Book of New Zealand Birds. Poihākena: Reader's Digest.
Ngā Manu o Aotearoa
Manu ngahere:   Hihi Huia Kāhu Kākā Kākā o Nōpoke Kākāpō Kākāriki Kārearea Kea Kererū Kiwi Koekoeā Kōkako Korimako Mātuhituhi Miromiro Moa Mohua Ngirungiru Pīpipi Pīpīwharauroa Pīwakawaka Pīwauwau Pōpokotea Riroriro Ruru Takahē Tauhou Tieke Toutouwai Tītitipounamu Tūī Weka Whēkau
Manu moana:   Amokura Hākoakoa Hoiho Kororā Kōrure Ōi Pakahā Pararā Pokotiwha Ranguru Takahikare Toanui Toroa (Motu Ihupuku) Toroa ingoingo Toroa (mokepūihi) Toroa pango Tākapu Tītī Tītīwainui
Manu ki tātahi:   Huahou Karoro Kawau Kōtare Kūaka Kūkuruatu Matuku moana Matuku tai Ngutu pare Pohowera Tara Taranui Tarāpunga Tōrea Tōrea pango Tuturuatu
Manu waimāori:   Kakī Kōtare Kōtuku Kōtuku ngutupapa Kuruwhengi Pārera Pāteke Poaka Pohoriki Pūtangitangi Whio
Manu repo:   Hūrepo Koitareke Kōtātā Pūkeko Pūtoto
Manu ngaro:   Huia Kākā o Nōpoke Mātuhituhi Moa Whēkau