Jump to content

Moa

Nō Wikipedia Māori

Moa
He kai te Moa a te Hōkioi

Ngaro (c. 1500)
Scientific classification
Mātāmuatanga:
Pori:
Pūtoi:
Superorder:
Pūtoi:
Whānau:
Dinornithidae
Momo

Anomalopteryx
Euryapteryx
Megalapteryx
Dinornis
Emeus
Pachyornis

Kua ngaro te moa, waiho iho ko ngā wheua anake. He Dinornis maximus tēnei

Ko ngā Moa he manu nunui, rite ki te emu, kei Aotearoa anake, engari, kua ngaro noa atu i te whenua. Ko te tino tohu o te moa, kāore kau ō rātou parirau, ahakoa he parirau itiiti ō ngā manu āhua whanaunga ana, pērā ki te Kiwi. Tekau pea ngā momo moa e mōhiotia ana e ngā tohunga o te mātauranga koiora, he rahi ētahi, he āhua itiiti ētahi. Ko ngā moa nunui ake ko te Dinornis robustus rāua ko te Dinornis novaezelandiae, e 3 mita pea te teitei, e 250 kirokaramu te taumaha. Ko ēnei momo moa ngā ariki kaihuaota o te ngahere.


  • Gill, B J., 1991. New Zealand's Extinct Birds. Tāmaki-makau-rau: Random Century.
  • Robertson, C J R. (Etita), 1985. Reader's Digest Complete Book of New Zealand Birds. Poihākena: Reader's Digest.
Ngā Manu o Aotearoa
Manu ngahere:   Hihi Huia Kāhu Kākā Kākā o Nōpoke Kākāpō Kākāriki Kārearea Kea Kererū Kiwi Koekoeā Kōkako Korimako Mātuhituhi Miromiro Moa Mohua Ngirungiru Pīpipi Pīpīwharauroa Pīwakawaka Pīwauwau Pōpokotea Riroriro Ruru Takahē Tauhou Tieke Toutouwai Tītitipounamu Tūī Weka Whēkau
Manu moana:   Amokura Hākoakoa Hoiho Kororā Kōrure Ōi Pakahā Pararā Pokotiwha Ranguru Takahikare Toanui Toroa (Motu Ihupuku) Toroa ingoingo Toroa (mokepūihi) Toroa pango Tākapu Tītī Tītīwainui
Manu ki tātahi:   Huahou Karoro Kawau Kōtare Kūaka Kūkuruatu Matuku moana Matuku tai Ngutu pare Pohowera Tara Taranui Tarāpunga Tōrea Tōrea pango Tuturuatu
Manu waimāori:   Kakī Kōtare Kōtuku Kōtuku ngutupapa Kuruwhengi Pārera Pāteke Poaka Pohoriki Pūtangitangi Whio
Manu repo:   Hūrepo Koitareke Kōtātā Pūkeko Pūtoto
Manu ngaro:   Huia Kākā o Nōpoke Mātuhituhi Moa Whēkau